
Slavsko žito se sprema sa posebnom pažnjom, jer se nosi u crkvu i njime se prvo dočekuju gosti. Pravi se od samo pet sastojaka, ali je cela tajna u strpljenju: pšenica se kuva, pa satima suši na čistom platnu pre nego što se samelje. Kad se to uradi kako treba, koljivo je rastresito, mirisno na orahe i limun i nimalo lepljivo. Posno je, pa odgovara svakoj slavi, i onima u Božićnom postu. Ja ga uvek pravim dan ranije, da se ukusi lepo prožmu.
Napomena: linkovi u ovoj kutiji su affiliate. Ako kupiš preko njih, dobijam malu proviziju, a ti plaćaš istu cenu.
Sve što koristim u receptima: Moja kuhinja
Besplatan kuvar
Bakina sveska u PDF-u stiže odmah na vaš email. Provereni recepti za ručak, kolače i zimnicu, besplatno.
Kako vam se dopao ovaj recept?
Kliknite na zvezdicu da ga ocenite!
Prosečna ocena / 5. Broj ocena:
Još nema ocena. Budite prvi koji će oceniti ovaj recept!
Pšenicu kuvajte u velikoj šerpi i sa mnogo vode, jer zrna nabubre skoro dvostruko. Kuvana je kad zrno lako zgnječite prstima, a na nekima se vidi da je ljuska pukla.
Sušenje ne preskačite. Mokra pšenica se u seckalici odmah pretvara u lepljivu masu, a dobro prosušena se lepo usitni i ostaje u zrncima.
Seckalicu punite najviše do trećine i pustite je da radi kratko, sekund-dva, pa proverite. Bolje je samleti u pet tura nego jednom predugo. Orahe dodajte tek na kraju, rukom ili kašikom, jer u aparatu puste ulje i žito potamni.
Zašto se žito priprema za slavu i šta simbolizuje možete pročitati u članku o koljivu na srpskoj Vikipediji.
Prva greška je nedovoljno kuvana pšenica. Tvrda zrna se ne melju ravnomerno i žito škripi pod zubima. Druga je šećer dodat dok je pšenica još topla: tada se topi i ceo sadržaj postaje vlažan i težak.
Rendajte samo žuti deo limunove kore, bez belog sloja, jer on daje gorčinu. Malo žita uvek ostavim sa strane i ujutru ga umešam ako mi se učini da je smesa preslatka. Uz žito na slavskom stolu lepo stoje i kocke sa kestenom i čokoladom, koje mogu da se spreme dan ranije.
Najčešće između sat i po i dva sata, u zavisnosti od pšenice. Neke domaćice je potapaju preko noći u hladnu vodu, pa se tada kuva i brže i ravnomernije. Važno je da je voda sve vreme iznad zrna i da povremeno promešate, da se ništa ne uhvati za dno.
Gotovo uvek zbog vlage. Ili pšenica nije dovoljno oceđena i prosušena, ili je mlevena predugo. Ako vam se to desi, umešajte još malo mlevenih oraha, koji upijaju višak vlage, i ostavite žito nepokriveno sat vremena.
Na hladnom mestu, pokriveno, lepo je dva do tri dana. Zbog oraha ga ne bih čuvala duže. Ako ostane posle slave, dobro je umešati ga u kolače ili ga podeliti komšijama, jer se po običaju žito ne baca.
Varijacije su opcione i ne menjaju karakter jela.
Recept je inspirisan tradicionalnim domaćim jelima, ali je pripremljen i opisan na savremen način.
Ako voliš ovakve domaće recepte, pogledaj i ostale recepte na blogu.
Svideo vam se recept?
Ostavite ime i email i kuvar vam stiže odmah. Uz to povremeno šaljemo nove sezonske recepte, odjava je jednim klikom.